Nakon što su nekoliko dana zaredom na svojim društvenim kanalima dijelili priču o teletu po imenu Petra, koje traži svoju majku, Prijatelji životinja konačno su otkrili o čemu se radi. Svojom novom kampanjom „Traži se kraljica”, javno prozivaju jednu od najvećih hrvatskih prehrambenih industrija, Belje, odnosno njihov brend Kravica Kraljica. Kako navode, pogrešno je krave nazivati kraljicama, a onda im otimati djecu odmah po rođenju te ih ubijati nakon što im padne proizvodnja mlijeka.

„Potaknuti činjenicom da Belje uime brenda Kravica Kraljica javnosti priča bajke o tome da njihove krave žive kao kraljice, odlučili smo ispričati stvarnu verziju priče. Istina o kravama je brutalna i tužna, baš kao što je brutalna i tužna cijela mliječna industrija. Neosporno je da svaka mliječna farma kravama oduzima djecu kako bi mogla uzimati njezino mlijeko te da pritom iznimno pate i krave i telad. Neosporno je i da mliječna industrija ubija krave nakon što odsluže svoj ‘proizvodni vijek’ od prosječno četiri i pol godina, kao i muške teliće koji ne mogu davati mlijeko. Takav tretman nije nimalo ‘kraljevski’, zbog čega javno prozivamo Belje i tvorce brenda Kravica Kraljica. Cilj naše kampanje ‘Traži se kraljica’ jest upoznati potrošače s brutalnom istinom koja se krije iza kartona mlijeka u njihovu hladnjaku”, stoji na stranici kampanje, uz vrlo emotivne ilustracije malene Petre i njezine mame.

Kako navode, Belje sa svojom kampanjom „Kravica Kraljica” nije izuzetak u zavaravajućem marketinškom prikazu sretnih kravica, već je takvo obmanjujuće oglašavanje vrlo čest odabir među mljekarskim brendovima. No vrlo agresivnim marketinškim pristupom i prikazom krava kao sretnih kraljica otišli su najdalje od svih. Naime, nazivati kraljicama one koje uzastopce umjetno oplođuju, oduzimaju im djecu i naposljetku šalju u klaonicu krajnje je pretjerivanje i iznimno daleko od istine.

Upravo zato Prijatelji životinja poslali su pismo predsjedniku Uprave Belja koje u cjelosti možete pročitati na dnu teksta. Zamolili su ih za dopuštenje da snime rođenje i prvi dan telića na nekoj od njihovih mliječnih farmi kako bi zainteresiranoj javnosti dopustili da procijene sami odvajaju li se telići od svojih majki i je li takav tretman kraljevski.

Pismo upućeno Belju:

 

Belje plus d.o.o.

n. r. g. Damir Leko, predsjednik Uprave Belja

Industrijska zona 1, Mece

31 326 Darda

 

Poštovani gospodine Leko,

obraćamo Vam se s osnovanom sumnjom da je praksa na mliječnim farmama Belja drukčija od one koju predstavljate javnosti u sklopu marketinških objava brenda Kravica kraljica.  

Kao što znate, netom rođenu telad na farmama koje mlijekom opskrbljuju vašu mljekaru odmah odvajaju od majki. Činjenica je da se u velikoj većini slučajeva teladi nikada ne dopušta da sišu majku te da čak i kolostrum dobiju preko uređaja za napajanje. Odvajanje teleta od majke predstavlja izuzetan stres za ove emotivne životinje i popraćeno je međusobnim tužnim i uplašenim dozivanjem. Majke krave nerijetko pokazuju izražene simptome tjeskobe i žalovanja nakon razdvajanja od svojega djeteta, što se očituje kroz depresiju, apatiju i odbijanje hrane.

Krave u prirodi same biraju svoje partnere, ne rađaju često i rađaju u određenom dobu godine. Provode i do 14 mjeseci s djetetom, dok se ne osamostali. Stvaraju snažne veze s teladi, izmjenjuju nježnost i štite ih. No kod vas se umjetno oplođuju iz godine u godinu, bez obzira na danak koji to uzima njihovim tijelima, a nakon svake trudnoće oduzimate im djecu.

Većina krava na vašim farmama je iscrpljena i istekne im „proizvodni vijek” do pete godine pa ih šaljete na klanje, a dijelove njihova tijela pretvarate u mesne proizvode. Bez stalne oplodnje, rađanja i odvajanja od mladih, one bi mogle doživjeti 15 do 20 godina. 

Žensku telad, nakon što naraste, čeka ista sudbina kao i majke: ciklus uzastopnog oplođivanja, rađanja i oduzimanja djece te pretvaranja u strojeve za mužnju. Mušku telad nakon 20-ak dana starosti šaljete na drugu farmu za tov, a završna stanica im je, kao i svim žrtvama mliječne industrije, klaonica.

Vjerujemo da ste itekako svjesni da se opisani postupci, koji su standardna praksa kod vas i na drugim većim farmama, ne mogu opisati kao „kraljevski”. Smatramo da je vaša dužnost podijeliti s konzumentima pravu istinu o proizvodnji mlijeka, a ne obmanjivati ih nazivajući iskorištavajući odnos prema životinjama kraljevskim.

Ovim putem molimo Vas za dopuštenje da snimimo rođenje i prvi dan telića na nekoj od vaših mliječnih farmi kako bismo zainteresiranoj javnosti, konzumentima vaših proizvoda i medijima dopustili da procijene sami odvajaju li se telići od svojih majki i je li takav tretman kraljevski. Na snimanje bismo došli u terminu koji Vama odgovara, sami ili u društvu novinara.

Unaprijed zahvaljujemo na, nadamo se, skorom odgovoru.

 

Srdačan pozdrav,

 

Luka Oman

Predsjednik Udruge